S obzirom na to da institucije ne rade svoj posao, ne oglašavaju se zdravstveni stručnjaci i ekolozi kojima je posao zaštita ljudskog zdravlja i okoliša kao specijalist medicine rada i sporta imam moralnu dužnost upozoriti javnost! Ne želim da Split postane prihvatilište kancerogenog otpada i tako ugrozi naše buduće naraštaje!
Litij u Gospiću, pilići u Sisku, podatkovni centar u Topuskom osim pitanja što je slijedeće, važno je znati da sve nabrojano i ne nabrojano, a što dolazi u Hrvatsku, dolazi samo iz jednog ili eventualno dva razloga. Jedan je da to nitko drugi neće i ne želi, a drugi je da smo iza Ukrajine, vjerujem najkoruptivnija država u Europi tako da investitor zaobilazi brojne pravne i ekološke norme i procedure kojih bi se u drugim državama koliko toliko morao držati.
Nastavljamo seriju članaka o problemu skladištenja CO2 u Hrvatskoj, a posebno o ideji utiskivanja prekograničnog, uvezenog CO2 plina, otpada iz industrijski razvijenih zemalja. Sve pod pokroviteljstvom EK i EBRD, te naravno zdušnu potporu Plenkovićeve Vlade. Link na ranije članke je na kraju ovog, najnovijeg.
Odlučili smo povremeno objavljivati prijevode interesantnih članaka iz svijeta, a posebno onih koji su vezani za okoliš i legislativu EU. Pa tako danas na JD Portalu možete pročitati urednički sređen (u ovom slučaju skraćen) tekst originalnog članka pod naslovom: ''Paket odluka o kršenju propisa za prosinac: ključne odluke'' gdje ćemo izlistati odluke Europske komisije o kršenju propisa iz studenog 2025. vezane za Republiku Hrvatsku. Inače, za Hrvatsku su aktivna 50 (pedeset) slučaja kršenja!
Suočene s rastućom kontrolom zbog svoje uloge u klimatskoj krizi, industrije koje zagađuju sve se više okreću morima I oceanima kako bi zbrinule svoj otpadni ugljični dioksid (CO₂). Umjesto postupnog ukidanja nafte, plina i ugljena, mnoge industrije koje proizvode i oslanjaju se na fosilna goriva tvrde da umjesto toga mogu hvatati svoje emisije CO₂ i skladištiti ih na neodređeno vrijeme ubrizgavanjem ispod morskog dna ili ispod Zemljine površine na kopnu.
Ako do sad niste znali, vrijeme je da saznate;: Hrvatska Vlada proglasila je projekt privatne multinacionalne kompanije strateškim projektom kako bi se on mogao financirati iz EU-a. Radi se o prikupljanju i ukapljivanju plina CO2 iz proizvodnje cementa, odnosno prikupljanju industrijskog otpada u ovom slučaju iz proizvodnje cementa u tvornici Holcim u Koromačnu. Projekt predstavlja prvi, te trenutno jedini veliki projekt iz Hrvatske koji je odabran za sufinanciranje od strane EU Inovacijskog fonda.
Razgovarali smo sa Slavicom Drvenicom koja živi na Bosansko-hercegovačkoj strani, na desnoj obali Une o izgradnji ''Centra za nuklearni otpad na Trgovskoj gori''. Gđa. Drvenica dobro poznaje cijeli sliv Une s obje strane granice, no nazvali smo ju jer je upoznata i s uvriježenim načinima skladištenja radioaktivnog otpada u Europi zbog vrlo čudnog, posebno hitnog postupka donošenja ZAKONA O IZGRADNJI CENTRA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA koji je predložila Vlada Republike Hrvatske, a koji je svoje prvo i drugo čitanje imao 11. prosinca u Saboru RH te ga HDZ ima namjeru izglasati u ponedeljak, 15. prosinca 2025. godine.
U ovom tekstu prenosimo dijelove znastvenog rada UDK 711:342.56 hrčak.srce.hr (orcid.org/0000-0001-8304-7901) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb publicirano i u Elektroničkom zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Vol. 11 No. 1-2, 2017. (CROSBI ID: 865191) u kojem autor analizira važnost prostornog planiranja i oblike prostornog planiranja. Potom će se analizirati sudjelovanje javnosti u izradi prostornih planova, kao i u drugim procesima vezanim za prostorno planiranje, s posebnim naglaskom na izdavanje lokacijskih dozvola. Ovaj rad nastao je u okviru projekta „Novi hrvatski pravni sustav“ Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Stranka JAVNO DOBRO u suradnji s udrugom ''Osejava'' već mjesecima upozoravaju na nezakonitost pri izdavanju lokacijske dozvole tvrtki Olma za mega hotel u šumi na Osejavi. Pa tako od raznih institucija prikupljajući dokumentaciju i ulažući zahtjeve i žallbe većinom nailaze na kooperativnost institucija i razumijevanje primjedbi. Svugdje, ali ne i u Odsjeku za razvoj Grada Makarske koji su tu lokacijsku dozvolu i izdali, a sada odbijaju reviziju i poništenje.
Stranka JAVNO DOBRO ni nakon skoro godinu dana nije po pravu na pristup informacijama uspjela dobiti rješenje - ''odluku o ništetnosti'' građevinske dozvole za koju pričaju i pišu u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i državne imovine da su je izdali u kolovozu 2024. godine, ali ju još javnost nije vidjela.
U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.
Buka je energetsko onečišćenje koje izraženo utječe na zdravlje. Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, nije samo odsustvo bolesti ili nemoći. Dobrobit se smatra temeljnim ljudskim pravom. Pristup čistom i zdravom okolišu je i službeno proglašen univerzalnim ljudskim pravom.
Featured
14. svibnja 2026. ministar Bačić se pohvalio kako je Vlada RH usvojila konačni prijedlog Prostornog plana Isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru. Javno savjetovanje za ovaj prostorni plan vanjskog pojasa mora na kojem Republika Hrvatska ima suverena prava ali nije teritorijalno more završilo je u 30. rujna 2025. godine. Do dana današnjeg nema javno objavljenih odgovora na primjedbe i mišljenja koja su upućena na Prostorni plan IGP-a makar je to bila zakonska obveza predlagatelja, tj. ministra Bačića i Ministarstva graditeljstva!
Na zahtjev stranke Javno Dobro od 19. ožujka 2026. po pravu na pristup informacijama Grad Rijeka dostavio nam je 26. ožujka u 15:00 sati dokumentaciju Zahtjeva gradonačelnice Ive Rinčić sa svim prilozima koje je predala Povjerenstvu za određivanje granica na pomorskom dobru Primorsko-goranskoj županiji. Na kraju su slike-linkovi s kojih možete skinuti sve što je gradonačelnica Rinčić napisala i dala izraditi kao prijedlog.
Milvana Arko-Pijevac diplomirala je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine te stekla zvanje diplomiranog inženjer biologije, smjer ekologija. Radni vijek provela je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka gdje je od 1995. do 2008. bila ravnateljica muzeja te osim stručnih poslova radila na organizaciji i menadžmentu svih djelatnosti. Od 2019. godine imenovana je sudskim vještakom za zaštitu prirode I okoliša, morski ekosustavi.
Još danas, 23. ožujka do ponoći možete slati primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za Marinu Cavtat. Prof.Dr.sc./PHD Profesor Lidija Runko Luttenberger ljubaznošću nam je ustupila svoje mišljenje i primjedbe koje objavljujemo u ovom članku.
Na zatvorenoj sjednici Vlade RH, izvještava HINA 17. veljače 2026. Anamariji Matak povučeno je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za procjenu utjecaja na okoliš. Izgledalo je kao da je završila era ''carice'' okolišnih dozvola, no tog istog dana, valjda prije ostavke, Anamarija Matak potpisala je odluku da se Ministarstvo zaštite okoliša odriče nadležnosti za provođenje postupka javne rasprave Studije utjecaja na okoliš za ''Marinu Cavtat'', dijela strateškog projekta odlukom Vlade RH iz 2022. godine te prebacuje nadležnost na Dubrovačko-neretvansku županiju!
Otvorena je javna rasprava na Studiju utjecaja na okoliš do 23. ožujka 2026. Sudjelovati možemo svi, pa tako svaka vaša primjedba poslana e-mailom vrijedi jednako kao i ona dostavljena poštom. Stoga sudjelujte u što većem broju, a hodogram ćemo objasniti u ovom članku kao i dati primjere primjedbi.
Video sadrži stručno predavanje prof. dr. sc. Lidije Runko Luttenberger. DATUM ODRŽAVANJA: 8. prosinca 2025. LOKACIJA: Gradska vijećnica Grada Crikvenice ORGANIZATOR: Društvo za unapređenje i poljepšavanje grada Crikvenice i okolice 1898. Od 48:30 minute o integralnim prostornim planovima mora što je veoma aktualna tema u kontekstu prijedloga novih Bačićevih zakona o pljački hrvatskih prostora, posebno mora kao i suprotnosti tih zakona s Direktivom 2024/89.
- Otvoreno pismo ministrici Mariji Vučković – ''Moby Drea mora hitno ća, a nije smija ni uć!''
- I Wiki već zna: Cijeli brod Moby Drea je otpad namjenjen odlagalištu otpada!
- Interakcija kopna i mora
- Svima, a ne samo njima
- Morski prostorni planovi trebaju biti podložni reviziji svakih 10 godina, a Hrvatska svoj još nije ni započela