Nije nikakva tajna da građevinski kriminal, posebno na području Dalmacije, doživljava veliki zamah. Radi se o privatnim radovima, ali u većoj mjeri i velikim javnim projektima u režiji države te lokalne uprave i samouprave koji na kraju završava na privatnim parcelama i divljim deponijima.

Nastavljamo seriju članaka o problemu skladištenja CO2 u Hrvatskoj, a posebno o ideji utiskivanja prekograničnog, uvezenog CO2 plina, otpada iz industrijski razvijenih zemalja. Sve pod pokroviteljstvom EK i EBRD, te naravno zdušnu potporu Plenkovićeve Vlade.  Link na ranije članke je na kraju ovog, najnovijeg.

Odlučili smo povremeno objavljivati prijevode interesantnih članaka iz svijeta, a posebno onih koji su vezani za okoliš i legislativu EU. Pa tako danas na JD Portalu možete pročitati urednički sređen (u ovom slučaju skraćen) tekst originalnog članka pod naslovom: ''Paket odluka o kršenju propisa za prosinac: ključne odluke'' gdje ćemo izlistati odluke Europske komisije o kršenju propisa iz studenog 2025. vezane za Republiku Hrvatsku. Inače, za Hrvatsku su aktivna 50 (pedeset) slučaja kršenja!

Što je ''Londonski protokol'' i zašto je važan?

Suočene s rastućom kontrolom zbog svoje uloge u klimatskoj krizi, industrije koje zagađuju sve se više okreću morima I oceanima kako bi zbrinule svoj otpadni ugljični dioksid (CO₂). Umjesto postupnog ukidanja nafte, plina i ugljena, mnoge industrije koje proizvode i oslanjaju se na fosilna goriva tvrde da umjesto toga mogu hvatati svoje emisije CO₂ i skladištiti ih na neodređeno vrijeme ubrizgavanjem ispod morskog dna ili ispod Zemljine površine na kopnu.

Ako do sad niste znali, vrijeme je da saznate;: Hrvatska Vlada proglasila je projekt privatne multinacionalne kompanije strateškim projektom kako bi se on mogao financirati iz EU-a. Radi se o prikupljanju i ukapljivanju plina CO2 iz proizvodnje cementa, odnosno prikupljanju industrijskog otpada u ovom slučaju iz proizvodnje cementa u tvornici Holcim u Koromačnu. Projekt predstavlja prvi, te trenutno jedini veliki projekt iz Hrvatske koji je odabran za sufinanciranje od strane EU Inovacijskog fonda.

Razgovarali smo sa Slavicom Drvenicom koja živi na Bosansko-hercegovačkoj strani, na desnoj obali Une o izgradnji ''Centra za nuklearni otpad na Trgovskoj gori''. Gđa. Drvenica dobro poznaje cijeli sliv Une s obje strane granice, no nazvali smo ju jer je upoznata i s uvriježenim načinima skladištenja radioaktivnog otpada u Europi zbog vrlo čudnog, posebno hitnog postupka donošenja ZAKONA O IZGRADNJI CENTRA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA koji je predložila Vlada Republike Hrvatske, a koji je svoje prvo i drugo čitanje imao 11. prosinca u Saboru RH te ga HDZ ima namjeru izglasati u ponedeljak, 15. prosinca 2025. godine.

U ovom tekstu prenosimo dijelove znastvenog rada UDK 711:342.56 hrčak.srce.hr (orcid.org/0000-0001-8304-7901) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb publicirano i u Elektroničkom zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Vol. 11 No. 1-2, 2017. (CROSBI ID: 865191) u kojem autor analizira važnost prostornog planiranja i oblike prostornog planiranja. Potom će se analizirati sudjelovanje javnosti u izradi prostornih planova, kao i u drugim procesima vezanim za prostorno planiranje, s posebnim naglaskom na izdavanje lokacijskih dozvola. Ovaj rad nastao je u okviru projekta „Novi hrvatski pravni sustav“ Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stranka JAVNO DOBRO u suradnji s udrugom ''Osejava'' već mjesecima upozoravaju na nezakonitost pri izdavanju lokacijske dozvole tvrtki Olma za mega hotel u šumi na Osejavi. Pa tako od raznih institucija prikupljajući dokumentaciju i ulažući zahtjeve i žallbe većinom nailaze na kooperativnost institucija i razumijevanje primjedbi. Svugdje, ali ne i u Odsjeku za razvoj Grada Makarske koji su tu lokacijsku dozvolu i izdali, a sada odbijaju reviziju i poništenje.

Stranka JAVNO DOBRO ni nakon skoro godinu dana nije po pravu na pristup informacijama uspjela dobiti rješenje - ''odluku o ništetnosti'' građevinske dozvole za koju pričaju i pišu u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i državne imovine da su je izdali u kolovozu 2024. godine, ali ju još javnost nije vidjela.

U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.

Buka je energetsko onečišćenje koje izraženo utječe na zdravlje. Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, nije samo odsustvo bolesti ili nemoći. Dobrobit se smatra temeljnim ljudskim pravom. Pristup čistom i zdravom okolišu je i službeno proglašen univerzalnim ljudskim pravom.

Video sadrži stručno predavanje prof. dr. sc. Lidije Runko Luttenberger. DATUM ODRŽAVANJA: 8. prosinca 2025. LOKACIJA: Gradska vijećnica Grada Crikvenice ORGANIZATOR: Društvo za unapređenje i poljepšavanje grada Crikvenice i okolice 1898. Od 48:30 minute o integralnim prostornim planovima mora što je veoma aktualna tema u kontekstu prijedloga novih Bačićevih zakona o pljački hrvatskih prostora, posebno mora kao i suprotnosti tih zakona s Direktivom 2024/89.

Poštovana ministrice Vučković,  u prilogu ovog e-maila dostavljamo vam Otvoreno pismo ''Moby Drea mora hitno ća, a nije smija ni uć!''

Na Wikipedijinim stranicama kompanije Moby Lines uz kratku povijest kompanije objavljeno je i stanje njihove flote. Pod rubrikom ''Bivša flota'' (''Former fleet''), na zadnjem mjestu nalazi se vrlo jasna informacija o njihovom brodu: Moby Drea (2003.-2025.) Prodano u staro željezo 2025. godine. (Sold for scrap in 2025)

Pravilno osmišljen i učinkovito proveden morski prostorni plan može poboljšati upravljanje obalnim područjem i morima, posebno zato što su problemi u morskom području povezani s okolišem često posljedica aktivnosti koje se odvijaju na kopnu, a isto vrijedi i obrnuto. Prema Barcelonskoj konvenciji, države Mediterana imaju obveze u pogledu integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM – Integrated Coastal Zone Management).

U općoj predizbornoj euforiji iskrsla je kao glavna tema gradnje stadiona u svim većim gradovima. Zapravo nevjerojatna količina kandidata na lokalnim izborima, a neki pomazanici potpomognuti čak i državom, obećavali su gradnju svega, od mostova, cesta, stanova, domova za umirovljenike, vrtiće, škole i, kao najveću divotu nogometne stadione.

Različiti sektori vrše sve veći pritisak na resurse i potencijale Jadranskog mora i hrvatske obale, od proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, pomorskog prometa, nautičkog turizma i turizma općenito, akvakulture, ribarstva, zaštite okoliša, zdravlja, te zahtjeva lokalnih zajednica i njihovih stanovnika.

Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.

Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema  smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.