Odlučili smo povremeno objavljivati prijevode interesantnih članaka iz svijeta, a posebno onih koji su vezani za okoliš i legislativu EU. Pa tako danas na JD Portalu možete pročitati urednički sređen (u ovom slučaju skraćen) tekst originalnog članka pod naslovom: ''Paket odluka o kršenju propisa za prosinac: ključne odluke'' gdje ćemo izlistati odluke Europske komisije o kršenju propisa iz studenog 2025. vezane za Republiku Hrvatsku. Inače, za Hrvatsku su aktivna 50 (pedeset) slučaja kršenja!
U svom redovnom paketu odluka o kršenju propisa, Europska komisija poduzima pravne mjere protiv država članica koje ne ispunjavaju svoje obveze prema pravu EU-a.
Ove odluke, koje obuhvaćaju različita područja politika EU-a, imaju za cilj osigurati pravilnu primjenu prava EU-a u korist građana i poduzeća.
Ključne odluke koje je donijela Komisija prikazane su u nastavku i grupirane po područjima politika.
Komisija također zatvara 84 slučaja u kojima su problemi s dotičnim državama članicama riješeni. U tim slučajevima Komisija ne mora dalje provoditi postupak zbog kršenja propisa.
Provedbene aktivnosti Komisije i usklađenost država članica s pravom EU-a mogu se pratiti putem interaktivnih karata i prilagodljivih grafikona.
Za više detalja o povijesti slučaja ili za pristup punoj bazi podataka odluka o kršenju propisa, registar odluka o kršenju propisa otvoren je za uvid online.
Više informacija o postupku EU-a zbog kršenja propisa možete pronaći u sljedećim pitanjima i odgovorima, u ovom članku samo za Republiku Hrvatsku.
1. Okoliš - Službene opomene Hrvatskoj
(Za više informacija: Maciej Berestecki–Tel.: +32 2 296 64 83; Maëlys Dreux–Tel.:+32 229 54673)
Komisija poziva Hrvatsku da uskladi svoje zakonodavstvo s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš
Obrazloženo mišljenje 2025
Europska komisija odlučila je poslati Hrvatskoj obrazloženo mišljenje (INFR(2019)2022) zbog neispravnog prenošenja Direktive o procjeni utjecaja na okoliš (PUO) (Direktiva 2011/92/EU od kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2014/52/EU). Tekst Direktive 2014/52/EU možete vidjeti i u pdf-u na stranicama EK.
Direktiva o PUO jamči zaštitu okoliša i transparentnost u vezi s postupkom donošenja odluka za različite javne i privatne projekte.
Prema Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš (PUO), veliki građevinski ili razvojni projekti u EU moraju biti predmet procjene ako je vjerojatno da će imati značajan utjecaj na okoliš, a takva se procjena mora provesti prije početka projekta.
Komisija je u ožujku 2019. poslala službenu obavijest Hrvatskoj.
Međutim, hrvatsko zakonodavstvo još uvijek ne uključuje ni kriterije provjere za određivanje je li za projekt potrebna procjena utjecaja na okoliš, niti obvezu da odluka o suglasnosti za razvoj uključuje uvjete okoliša, značajke projekta ili mjere osmišljene za izbjegavanje, sprječavanje, smanjenje ili neutraliziranje značajnih štetnih učinaka. Osim toga, nedostaju zahtjevi za provedbu mjera ublažavanja ili kompenzacije te uspostavljanje postupaka za praćenje značajnih štetnih učinaka.
Stoga je Komisija odlučila izdati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, koja sada ima dva mjeseca da odgovori i riješi nedostatke koje je istaknula Komisija. U suprotnom, Komisija može odlučiti uputiti slučaj Sudu Europske unije.
3. Migracije, unutarnji poslovi i sigurnost
(Za više informacija: Markus Lammert – Tel.: +32 2 296 75 33; Cristina Dumitrescu – Tel.: +32 2 296 60 91)
Obrazloženo mišljenje
Komisija poziva Hrvatsku i Maltu da ispravno prenesu odredbe Direktive o seksualnom zlostavljanju djece.
Europska komisija danas je odlučila poslati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj (INFR(2019)2233) i Malti (INFR(2019)2115) zbog neispravnog prenošenja u nacionalno zakonodavstvo Direktive 2011/93/EU o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te dječje pornografije. Pravila EU-a obvezuju države članice da kriminaliziraju seksualno zlostavljanje djece, seksualno iskorištavanje djece i materijale o seksualnom zlostavljanju djece. Direktiva uključuje minimalna pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija te uvodi odredbe za jačanje sprječavanja tih zločina i zaštite djece žrtava. Direktiva također zahtijeva od država članica da osiguraju da su počiniteljima dostupni učinkoviti intervencijski programi ili mjere. U nedostatku ispravnog prenošenja takvih preventivnih mjera, Komisija je odlučila izdati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj i Malti, koje sada imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U suprotnom, Komisija može odlučiti uputiti slučajeve Sudu Europske unije.
Urednički komentar
Dakle 2019. opomenica zbog neimplementacije Direktive iz 2014.-te, a 2026. obrazložena opomenica. Brza je ta EK..
Nakon dozvole za gradnju za tvornicu litija u Gospiću bez prethodno provedenog PUO postupka, nakon 18 parcijalnih studija utjecaja na okoliš za jedan, jedinstven projekt mega klaonica i farmi u Sisku, nakon otkrića nezakonitih odlaganja opasnog otpada, zaboravljena vijest o ''izdanim rješenjima Ministarstva'' za odlaganja opasnog otpada s dozvolom, dakle i Rješenjem da Studija utjecaja na okoliš ne treba nakon OPUO postupka ili čak ne treba ni Prethodna ocjena.. Nakon izdanih okolišnih Rješenja za CGO Lećevica i CGO Zagreb, koji su posljedica akcija ''smećarskih lobija'' i suprotnosti državne politike zbrinjavanja otpada s regionalnom i lokalnom politikom zbrinjavanja otpada baziranom na odvajanju..
Nakon mnogih ''parlafinta'' elaborata u okviru OPUO postupaka nakon kojih je ministarstvo okoliša zaključilo da je sve super i neopasno..
Pogledajmo novi projekt Marine u Cavtatu i njenu studiju utjecaja na okoliš koja to nije. Ili novu ''generalsku akviziciju'' u Bibinju gdje je Minsitarstvo procijenilo da ne treba uopće studija za ogromno skladište goriva i promjenu namjene luke za LNG prihvat i skladištenje. Rijeka Gatway, Vujnovčev terminal koji eklatantno krši zakon proizvodeći svjetlosno onečišćenje gomilom blještećih reflektora po cijele noći uz zamjetnu buku pri pretovaru kontejnera. Ili je to možda ''osvanuo novi riječki dan'', pa tako sve do trećeg reda zgrada u Rijeci.
Nakon mnogo izdanih lokacijskih i građevinskih dozvola bez da se radila procjena učinka na okoliš, a koje Ministarstvo graditeljstva uporno odbija poništiti.. kao za hidroelektranu na Uni, za Ribogojilište na Uni su odbili reagirati, čak i odgovoriti unatoč incidentima. Ribogojilište i hidroelektrana imaju istu točku zahvata vode na Uni, vrlo blizu izvora. Naravno da osim što nemaju Studije utjecaja na okoliš pitanje o kumulativnom učinku dva gospodarska subjekta različitih potreba nikom ne pada na pamet razmotriti!
Nakon gomile prekršajnih rješenja inspekcija u kojima je kao pravilo Izvršnim rješenjima propisana NAKNADNA IZRADA okolišne studije, dakle nakon devastacije, gradnje, rušenja, nezakonitih odlaganja, onečišćenja voda ili mora.. što je potpuno u suprotnosti sa smislom izrade Studije utjecaja na okoliš!
Hoćemo li na silne vjetroelektrane, na gomilanje tisuća vjetroturbina i propelera u Dalmatinskom kršu čiji zajednički učinak na mikro ili čak lokalnu klimu, vjetrove i temperaturu nitko nije razmotrio, niti misli analizirati..
Solarna krška polja ili otočke zaravni nova su moda, no kad je napravljena ozbiljna studija utjecaja na okoliš? Od Čorićevog vremena u ministarstvu ''energetike i okoliša'' to ministarstvo devastacije svega nije izdalo niti jedno rješenje da je potrebna ozbiljna studija utjecaja na okoliš! Anamarija Matak još je i danas šefica nekog tamo odjela za otpad makar je bila prisiljena dati ostavku na mjesto ''šefice'' za izdavanje svih Rješenja jer su joj cijeli business sisački pilići potpuno razotkrili. No nije sankcionirana, mediji ne javljaju ni da je pokrenut neki postupak. A od Zmajlovićevih vremena polako, do uzleta u caricu za vrijeme Tomislava Čorića do današnjeg dana je ispisala toliko devastirajućih, razornih ''oslobođenja od zaštite okoliša'' svakom investitoru koji je njoj ili političarima na vrhu bio mio.
Zašto se ne provede revizija svih Rješenja Ministarstva zaštite okoliša koje je potpisala Anamarija Matak?
Kao i onih koje je trebala revidirati a izdani su na županijskom nivou.
Anamarija Matark, žena koja je ostala zapamćena još 2014. zbog pismene izjave da ona ne izdaje okolišno Rješenje za projekt iz lokacijske dozvole, niti se time bavi okolišna studija već samo za predmetnu lokaciju na terenu!
Koliko je ona upletena u ''slučaj Moby Drea'', Debeljakov pokušaj uvoza opasnog otpada - azbesta u obliku broda, koji je dobio izgon tek kad je Plenković shvatio da takvi pokušaji mogu uzrokovati direktnu kaznu EK?
Ova Europska komisija daje blago upozorenje da eto.. popravimo, kad već nismo.. A 90% problema s investicijama u Hrvatskoj leži upravo na okolišnim studijama s kojima se pogoduje podobnim investitorima na uštrb stanovništa i okoliša. I tako dva desetljeća!
No pored ovog zadnjeg upozorenja 2025. godine Hrvatska očigledno ima još mnogo otvorenih predmeta kršenja Direktiva, barem 48 slučajeva o kojima se jako malo zna u Hrvatskoj i koji su tek sporadično popraćeni u lokalnim medijima makar je problem s okolišnim zakonima i procedurama NACIONALNE RAZINE i posljedica sustavnog djelovanja središnje vlasti u Hrvatskoj, Vlade i Ministarstava, Državnog inspektorata uz političke intervencije pogodovanja tkzv. perspektivnim investitorima od strane vodećih ljudi države.
Toliko su ti investitori perspektivni da smo posljednjih godina njima dali pravo prvenstva da nam pišu zakone u Radnim skupinama pri Ministarstvima koje Vlada nakon toga predlaže Saboru, a on izglasava kupljenom većinom anti-političara koji dižu ruku za razne ''Samoborčeke'' neovisno o kojem stvarno prijedlogu zakona ili odluci Vlade glasaju.
Proučite sami otvorene slučajeve kršenja propisa u Hrvatskoj i pišite EU Parlamentu i Komisiji, 5.000 slučajeva kršenja EU propisa bi bio realniji broj za Hrvatsku u 2026. godini jer je to sustavna, namjena i zlonamjerna politika nekoliko Vlada posljednih desetljeća.
