Dok se kontejnerski terminal Rijeka Gateway u javnosti predstavlja kao moderan i ekološki infrastrukturni projekt, dio građana koji žive u njegovoj neposrednoj blizini upozorava na svakodnevne probleme - intenzivno svjetlosno onečišćenje koje dopire u stambene prostore te pojačanu buku, osobito u noćnim i vikend satima, o čemu smo već pisali.
Prethodni tekst na JD Portalu: Klikni ovdje za link ili na donju sliku
Tko nadzire buku i svjetlosno onečišćenje i kamo ide 1,8 milijuna € sa Zagrebačke obale?
Građani navode da su osobito u večernjim i vikend satima izloženi pojačanoj razini buke te intenzivnoj rasvjeti koja dopire do stambenih objekata, što, kako ističu, utječe na kvalitetu života u naselju. Kako je bilo u petak, 15.05.2026. na terminalu Rijeka Gateway, možete čuti na ovom videu:
VIDEO BUKA
Dopis poslan prije početka rada – 9 mjeseci bez konkretnog odgovora
Još 7. kolovoza 2025. godine, prije početka komercijalnog rada terminala, upućen je službeni dopis s pitanjima vezanima uz:
- svjetlosno onečišćenje i usmjeravanje rasvjete
- moguće mjere prilagodbe i tehnička rješenja
- te tko i na koji način provodi mjerenja buke i utjecaja na okoliš
Do dana objave ovog teksta, na navedeni dopis nije zaprimljen odgovor.
Pitanje nadzora i provedbe rješenja i dalje otvoreno
Građani i dalje postavljaju ključna pitanja:
- tko provodi mjerenja buke i svjetlosnog onečišćenja s terminala
- postoje li javno dostupni podaci o razinama buke i svjetlosnog onečišćenja
- na koji način se provodi nadzor utjecaja na okolna naselja
Dopis poslan prije početka rada – 9 mjeseci bez konkretnog odgovora
Još 7. kolovoza 2025. godine, prije početka komercijalnog rada terminala, upućen je službeni dopis s pitanjima vezanima uz:
- svjetlosno onečišćenje i usmjeravanje rasvjete
- moguće mjere prilagodbe i tehnička rješenja
- te tko i na koji način provodi mjerenja buke i utjecaja na okoliš
Do dana objave ovog teksta, na navedeni dopis nije zaprimljen odgovor.
Pitanje nadzora i provedbe rješenja i dalje otvoreno
Građani i dalje postavljaju ključna pitanja:
- tko provodi mjerenja buke i svjetlosnog onečišćenja s terminala
- postoje li javno dostupni podaci o razinama buke i svjetlosnog onečišćenja
- na koji način se provodi nadzor utjecaja na okolna naselja
Rješenje Povjerenika – rok prošao, odgovor izostaje
Nakon postupka pred Povjerenikom za informiranje, doneseno je rješenje od 26. ožujka 2026. godine o čemu smo pisali OVDJE – link ili klik na sliku, kojim je poništeno ranije rješenje Lučke uprave i predmet vraćen na ponovni postupak.
Lučka uprava Rijeka do danas nije postupila po navedenom rješenju u zakonskom roku od 30 dana, niti su dostavljene tražene informacije ili novo očitovanje.
Pitanje javnog novca i obveza nadzora
Prema dostupnim informacijama iz postupka, riječ je i o projektu u kojem sudjeluju javna sredstva, zbog čega se dodatno naglašava potreba transparentnosti i dostupnosti podataka o:
- trošenju javnih sredstava – u nacrtu proračuna RH za 2026. godinu stoji isplata iz državnog proračuna u iznosu od 1,8 milijuna koncesionaru Rijeka Gateway od strane Lučke uprave Rijeka
- ugovornim obvezama i nadzoru koncesionara
- provedbi mjera zaštite okoliša
Također se podsjeća da je u ranijem rješenju o prihvatljivosti zahvata iz 2002. godine predviđena obveza praćenja stanja okoliša, uključujući mjerenje buke i okolišni monitoring.
Osim toga, Zakon o zaštiti od buke predviđa obvezu izrade i provedbe odgovarajućih mjera zaštite za ovakve zahvate i to temeljem članka 7. kojim je terminal dužan izraditi Akcijski plan buke, što je lučka uprava također odbila, pa se nameće pitanje provodi li terminal zakone i postoji li akcijski plan buke za kontejnerski teminal koji je s radom započeo u rujnu 2025. godine, a koji su svi građani Republike Hrvatske prema dostupnim informacijama financirali javnim novcem u iznosu od 186 milijuna eura LINK OVDJE ili klik na gornju sliku.
Javni interes i pitanje odgovornosti
Riječ je o pitanjima koja se odnose na:
- zaštitu zdravlja i kvalitete života građana
- buku i svjetlosno onečišćenje
- te transparentnost u korištenju i nadzoru javne infrastrukture
Građani ne osporavaju razvoj infrastrukture, ali ističu da razvoj mora biti usklađen s propisima i uz transparentan nadzor utjecaja na okoliš.
U tom kontekstu postavlja se ključno pitanje:
Kako je moguće da se podaci o buci i svjetlosnom onečišćenju te sustav nadzora ne dostavljaju građanima, unatoč zakonskim procedurama i rješenju Povjerenika?
Zaključno
Ovaj slučaj više nije samo pitanje jednog dopisa ili jednog projekta, već test transparentnosti i funkcioniranja sustava zaštite prava građana na informacije od javnog interesa.
Građani nastavljaju tražiti odgovore i dostupnost podataka koji bi u svakom infrastrukturnom projektu ovakve veličine trebali biti standard , a ne predmet višemjesečnih postupaka.