Terminal Rijeka Gateway (Zagrebačka obala) često se u javnosti prezentira kao trijumf privatnih investicija giganata poput Maerska i Enna Logica. Međutim, dublja analiza financijske strukture otkriva sasvim drugačiju sliku: građani Hrvatske i europski porezni obveznici zapravo su suinvestitori koji snose više od polovice troškova prve faze, dok su pitanja o ekološkoj cijeni i kvaliteti života ostala bez odgovora.
Financijska matematika: Čiji je to projekt?
Iako koncesionar upravlja terminalom, infrastruktura na kojoj on počiva izgrađena je golemim iznosima javnog novca. Pogledajmo brojke za Fazu 1:
Građani RH i država: 186 milijuna € (uloženo u lučku infrastrukturu, kolodvor, interne i spojne ceste).
EU fondovi (CEF): 27 milijuna € (primarno za intermodalni terminal).
Privatni koncesionar: 200 milijuna € (oprema i unutrašnja infrastruktura).
Računica je jasna: Od ukupno 413 milijuna € ulaganja u Fazu 1, javni novac čini 51,5 %. Unatoč tome što javnost financira većinski udio, plodove upravljanja i profit ubire privatni koncesionar.
Zid šutnje: Gdje su odgovori na pitanja građana?
Stranka Javno dobro sustavno prati razvoj projekta i upozorava na konkretne probleme koji izravno pogađaju stanovnike Rijeke. Nažalost, transparentnost institucija u ovom je slučaju zakazala.
Javno dobro je službenim putem postavilo ključna pitanja, no odgovore nismo dobili:
Buka i svjetlosno onečišćenje: Stanovnici u blizini terminala već trpe posljedice. Lučka uprava Rijeka i nadležne institucije do danas nisu pružile konkretne odgovore na naše upite o mjerama zaštite.
Sudbina azbesta: Postoje ozbiljne nejasnoće oko okolišnog utjecaja, posebno u vezi s azbestom sa Zagrebačke obale. Na upite poslane Ministarstvu okoliša i zelene tranzicije te Državnom inspektoratu, povratne informacije nismo dobili.
Zbog ove institucionalne šutnje, slučaj trenutno vodi Povjerenik za informiranje, a o svemu je obaviještena i Pučka pravobraniteljica. Nedopustivo je da se projekt ovakvog kalibra, financiran našim novcem, provodi uz ignoriranje legitimnih zabrinutosti zajednice.
Razvoj grada ili samo broj kontejnera?
Postavlja se legitimno pitanje: Koliki je stvarni povrat investicije za lokalnu zajednicu, tko njome u konačnici profitira i kakav je točno vremenski okvir u kojem bi građani trebali osjetiti ikakvu korist?"
Hoće li broj novih radnih mjesta i porezni prihodi biti dovoljni da kompenziraju buku, svjetlosno zagađenje i povećanje prometa? Ako građani financiraju više od polovice projekta, javni interes mora biti prioritet, a ne usputna smetnja.
Tko snosi odgovornost ako dugoročna bilanca za kvalitetu života u Rijeci bude negativna?
Zaključak
Razvoj Rijeke u 21. stoljeću ne smije se mjeriti isključivo brojem pretovarenih kontejnera. Bez transparentnosti i uvažavanja utjecaja na zdravlje i okoliš, Rijeka Gateway riskira postati projekt u kojem lokalna zajednica snosi sav teret, dok profit odlazi preko granice.
Javno dobro nastavlja inzistirati na odgovorima. Imamo pravo znati kako se troši naš novac i kakvu nam budućnost ostavlja ovaj terminal.
Izvori: Analiza javno dostupnih podataka o investicijama, EU sufinanciranju (tportal.hr) - Link: klikni na sliku