Rijeka danas ima dva kontejnerska terminala – i dva različita pristupa istoj stvari: tehnologiji i njenom utjecaju na grad, barem što se tiče emisija iz njihovih dizalica.
Na Zagrebačkoj obali (Rijeka Gateway) koristi se potpuno električna oprema.
Na Brajdici (AGCT) situacija je drugačija: uz nove električne tegljače i dvije nove hibridne RTG dizalice, i dalje se koriste postojeće starije dizelske RTG dizalice.
U tom kontekstu često se spominje pojam BAT (Best Available Techniques – najbolje dostupne tehnike), koji u europskoj regulativi predstavlja referentni okvir za smanjenje utjecaja industrije na okoliš.
Otvara se stoga legitimno pitanje: ako je potpuno električna tehnologija primijenjena na jednoj lokaciji u Rijeci, pod kojim se uvjetima na drugoj lokaciji zadržavaju stariji dizelski sustavi uz najavljenu daljnju primjenu hibridnih rješenja?
Brajdica - Tehnološka modernizacija AGCT-a: zeleni iskorak ili priprema za veći kapacitet?
Prema dostupnim informacijama, AGCT je u suradnji s kineskim proizvođačem BYD uveo električne tegljače, koji se navode kao prvi takve vrste u Europi unutar ICTSI grupe. Također su uvedene dvije nove hibridne RTG dizalice, što predstavlja dio šireg procesa modernizacije terminala.
Međutim, prema dostupnim informacijama i javno vidljivom stanju na terenu, postojeće starije dizelske RTG dizalice nisu u potpunosti povučene iz uporabe, već i dalje se, prema dostupnim informacijama koriste u operativnom radu.
U praksi to znači da se modernizacija odvija kroz paralelno korištenje starije dizelske, hibridne i nove električne opreme, uz istovremeno povećanje ukupnog broja operativnih jedinica u odnosu na ranije razdoblje. Zbog toga se stvarni učinak ne može isključivo procjenjivati kroz pojedinačnu tehnologiju, već kroz ukupni intenzitet rada terminala.
Također, hibridne RTG dizalice i dalje uključuju dizelski pogon. Učinak takvih sustava ovisi o intenzitetu korištenja i broju strojeva na terminalu, pa se njihov ukupni utjecaj treba promatrati kumulativno.
S druge strane, potpuno električna oprema, kakva se koristi na Zagrebačkoj obali, u pravilu uklanja lokalne emisije iz samog procesa rada te može smanjiti buku i vibracije pogonskih sustava.
U tom kontekstu dio javnosti otvara pitanje moguće razlike u standardima između dvije lokacije unutar istog grada.
Što je pozitivno u modernizaciji
Objektivno, modernizacija donose određene prednosti:
- smanjenje lokalnih emisija na mjestu rada (NOx i krute čestice)
- poboljšanje energetske učinkovitosti u odnosu na klasične dizelske sustave
- smanjenje buke pogonskih motora u usporedbi sa starijom opremom
To su stvarni tehnički pomaci u smjeru dekarbonizacije industrije.
Ključno pitanje: zamjena ili dodavanje opreme
Kod procjene stvarnog utjecaja modernizacije ključno je razlikovati dvije situacije:
- zamjenu postojeće opreme novom
- dodavanje nove opreme uz postojeću flotu
Ako se oprema samo zamjenjuje, ukupni utjecaj na okoliš može se smanjiti.
Ako se nova oprema dodaje uz postojeću, ukupni intenzitet rada terminala može ostati isti ili rasti, unatoč većoj učinkovitosti pojedinačnih strojeva.
U stručnoj literaturi taj se fenomen opisuje kroz tzv. Jevonsov paradoks, gdje povećanje učinkovitosti može dovesti do povećanja ukupnog obujma aktivnosti.
Ako se, primjerice, uvodi dio “zelenije” opreme, ali se istovremeno ne smanjuje postojeći broj strojeva, ukupni učinak na prostor može ostati nepromijenjen ili se povećati.
Specifičnost lokacije: terminal unutar urbanog tkiva
Za razliku od izdvojenih industrijskih zona, Brajdica se nalazi unutar grada, što znači da se svaki porast intenziteta rada izravno reflektira na okolno stanovništvo.
U tom kontekstu, određeni utjecaji nisu u potpunosti uklonjeni promjenom pogonske tehnologije:
- buka manipulacije kontejnerima (udarci metala)
- kontinuirani rad u noćnim satima
- povećano prometno opterećenje prometne infrastrukture
- zadržavanje dijela dizelske opreme u sustavu
- činjenica da hibridni sustavi i dalje uključuju korištenje fosilnih goriva
Pitanje standarda i dugoročnog smjera
Europske politike sve više idu u smjeru dekarbonizacije i smanjenja emisija, osobito u urbanim područjima u blizini stanovanja.
U tom kontekstu načelo predostrožnosti u EU okolišnoj politici predstavlja okvir koji javna tijela trebaju uzimati u obzir pri planiranju i odobravanju aktivnosti koje mogu imati utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, posebno u uvjetima nesigurnosti oko ukupnog učinka.
S obzirom na postojanje potpuno elektrificirane opreme na Zagrebačkoj obali, dio javnosti otvara pitanje dugoročnog smjera razvoja i ujednačenosti standarda unutar istog lučkog i urbanog sustava.
Modernizacija i održivost nisu isto
Tehnološka modernizacija AGCT-a predstavlja stvaran napredak u odnosu na starije sustave i pozitivan pomak u industrijskom smislu. Međutim, procjena održivosti ne može se temeljiti isključivo na vrsti opreme, već na ukupnom učinku na prostor i zajednicu.
Za cjelovitu procjenu ključni su:
- transparentni podaci o strukturi i broju opreme
- usporedni podaci o povučenim i novouvedenim strojevima
- procjena ukupnog (neto) učinka na buku, emisije i promet
- usklađenost s dugoročnim ciljevima zaštite okoliša u urbanim sredinama
Postavlja se pet ključnih pitanja
- Je li modernizacija na Brajdici u prvom redu zamjena ili proširenje sustava?
- Koliki je stvarni neto učinak ako starija dizelska oprema ostaje u uporabi uz novu?
- Ostaje li ukupni učinak modernizacije neutralan ako se povećava broj operacija?
- Koliko je opreme stvarno povučeno iz uporabe u odnosu na novu uvedenu tehnologiju?
- Treba li standard potpuno električne opreme, kakav je primijenjen na Zagrebačkoj obali, postupno postati referenca i za druge dijelove luke?
Tehnološki napredak je nesporan, ali održivost se ne mjeri samo pojedinačnim strojevima, nego ukupnim učinkom na grad.
Rijeka Gateway postavlja jedan standard elektrifikacije. U tom smislu, razlike u pristupu između dva terminala otvaraju legitimnu javnu raspravu o tempu i ujednačenosti primjene najboljih dostupnih tehnologija u urbanom prostoru