Nije nikakva tajna da građevinski kriminal, posebno na području Dalmacije, doživljava veliki zamah. Radi se o privatnim radovima, ali u većoj mjeri i velikim javnim projektima u režiji države te lokalne uprave i samouprave koji na kraju završava na privatnim parcelama i divljim deponijima.
Da sve bude luđe radi se o ekocidu učinjenom u neposrednoj blizini legalnog reciklažnog dvorišta za zbrinjavanje građevnog otpada tvrtke Cemex. Najvećeg legalnog odlagališta u Splitsko - dalmatinskoj županiji kraj kojega počinitelji najnormalnije prolaze, kako bi otpad bacili na privatne parcele bez navodnog znanja i suglasnosti samih vlasnika.
Kao bivši gradski vijećnik Grada Kaštela na te sam nezakonitosti ukazivao i sve prijavio još 2023.g. Gradska je uprava prijavu proslijedila Državnom inspektoratu - podružnica Split, a 19. prosinca 2025. godine uspio sam dobiti službeni odgovor koji potvrđuje sve navode o kojima sam ranije govorio.
Nakon dvije godine i devet mjeseci čekanja rješenja DIRH-a
Radi se o ekocidu počinjenom na području Kaštel Sućurca u zoni zaštitne zelene i pejzažne površine, odnosno deponiranju građevinskog, a dijelom i opasnog otpada. Isto predstavlja ne samo okolišnu, već i vodnu problematiku jer na tom području postoji sustav i mreža slivnih kanala koji idu u glavni kanjon kišnih voda i koje se spuštaju izravno u Vranjički zaljev. Dakle, nakon dvije godine i devet mjeseci čekanja rješenja Državnog inspektorata dobili smo odgovor u kojem se navodi da je inspekcijskim nadzorom i očevidom na predmetnoj lokaciji utvrđeno odlaganje građevinskog otpada, zemlje i kamenja iz iskopa, otpad od rušenja objekata i čišćenja gradilišta kao i građevinskog otpada koji se smatra posebnom kategorijom otpada. IX. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Članak 88. ( otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, građevni otpad i otpad koji sadrži AZBEST, medicinski otpad, otpadna električna i elektronička oprema, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili, plastika.. ) u količini oko 10 000 m³.
- U rješenju se navodi Članak 22. (2) Zakona o gospodarenju otpadom u kojem stoji da je posjednik otpada dužan odvojeno od ostalog otpada predati ovlaštenoj osobi: 1. OPASNI OTPAD 2. otpadni papir, metal, plastiku, staklo, glomazni otpad te tekstil i obuću
- U zakonu se nezakonito odlaganje otpada, osobito opasnog, smatra teškim kaznenim djelom protiv okoliša, a počiniteljima prijete ozbiljne kaznene sankcije, uključujući zatvorske kazne i velike novčane globe. Dakle, iako se radi o ozbiljnom ekološkom i pravnom problemu koji obuhvaća nezakonito postupanje, prijevoz i odlaganje otpada ( sve regulirano EU direktivama i nacionalnim zakonodavstvom ) Državni inspektorat – podružnica Split, i to nakon što smo vlastitim angažmanom i velikom upornošću uspjeli dokazati brojne nezakonite radnje, na kraju opet zaštićuje samog počinitelja ( tvrtka SAN-GRA d.o.o. ) tako da ga sankcioniraju tek PREKRŠAJNO.
- Državni se inspektorat također poziva na Članak 236. stavak 5. Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, spaljivanje otpada od strane fizičkih osoba te na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno ovom Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar).
Dakle, Grad Kaštela
Nakon izlaska na teren od strane inspekcije i postavljanja rampe kojom je Grad navodno želio spriječili daljnje odlaganje nelegalnog otpada, prekršitelj je rampu odmah uklonio i nastavio se nezakonitim deponiranjem. Kako vidimo iz rješenja Državnog inspektorata- Podružnica Split, u rješenju se navodi da je prekršitelj dobio tek prekršajnu prijavu, a za sanaciju je ODGOVORAN Grada Kaštela. Nažalost, dok gradske službe i gradonačelnik o tom problemu šute i pri tome ne poduzimaju ništa, prekršitelji ne miruju. Nastavljaju sa nezakonitom praksom, a brdo nelegalnog otpada ponovno raste.
Rekao bi narod ako laže koza ne laže rog, pa tako podsjetimo na prijašnju izjavu gradonačelnika Grada Kaštela.
Denis Ivanović (Studeni 2024.): „Moramo zaštiti Kozjak. Svi štite svoja brda i planine, pa zašto ne bi Kaštelani. Definitivno da će biti jedan od mojih prijedloga da dio ili cijeli Kozjak postane park prirode”.
