Mišljenje o posljedicama rata u Iranu i porasta cijene energenata na hrvatski turizam: ekonomski, politički i društveni aspekti by Spectator.
Uvod: Geopolitička nestabilnost i hrvatski turizam u 2026.
U 2026. godini hrvatski turizam suočava se s iznimno složenim okruženjem obilježenim ratom u Iranu, poremećajima na globalnim tržištima energenata i rastom cijena ključnih inputa.
Ova analiza pokušava odgovoriti na pitanje kako geopolitička nestabilnost i rast cijena energenata utječu na troškove poslovanja u turizmu, potražnju stranih turista, konkurentnost Hrvatske u odnosu na druge mediteranske destinacije te dugoročne trendove u održivosti turizma. Poseban naglasak stavljen je na ekonomske, političke i društvene aspekte, uključujući utjecaj na cijene smještaja, transporta i ugostiteljskih usluga, kao i na radnu snagu, investicije i politike održivosti.
1. Utjecaj rata u Iranu na globalne cijene energenata
1.1. Geopolitički šokovi i poremećaji opskrbe
Rat između Irana, SAD-a i Izraela doveo je do blokade Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog pravca kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte i značajan udio globalnog izvoza plina. Ova blokada izazvala je najveći šok u opskrbi naftom od 1970-ih, prema procjenama Svjetske banke i analitičara Goldman Sachsa, što je rezultiralo naglim rastom cijena sirove nafte i derivata na svjetskim burzama.
Cijena nafte Brent, u 2026. godini procjenjivala se na prosječnih 85 dolara po barelu, dok su ekstremni scenariji predviđali i do 115 dolara po barelu, ako bi se poremećaji nastavili.
Cijene energenata u cjelini porasle su za 24% u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene umjetnih gnojiva skočile za 31%, što dodatno utječe na cijene hrane i logističke troškove.
1.2. Utjecaj na europsko i hrvatsko tržište energenata
Hrvatska, iako nije izravno ovisna o nafti iz Perzijskog zaljeva, osjeća posljedice kroz rast cijena naftnih derivata i plina na europskom tržištu. Vlada RH je, kako bi ublažila udar na građane i gospodarstvo, uvela ograničenja maksimalnih maloprodajnih cijena goriva, koje se revidiraju svakih 14 dana. Trenutne cijene Eurosupera 95 kreću se oko 1,54–1,64 eura, a Eurodizela oko 1,48–1,72 eura po litri, uz oscilacije ovisno o globalnim kretanjima i državnim intervencijama. Unatoč relativno povoljnoj energetskoj poziciji zahvaljujući LNG terminalu na Krku i naftovodu JANAF, Hrvatska ne može izbjeći rast cijena energenata, što se prelijeva na sve sektore gospodarstva, uključujući turizam.
2. Utjecaj rasta cijene kerozina na zračni promet i dostupnost letova
2.1. Kriza s kerozinom i posljedice za avioprijevoznike
Cijene kerozina u Europi više su nego udvostručene od početka sukoba, s 68,27 eura po barelu u veljači na 153,84 eura krajem travnja 2026. Kerozin čini između 25% i 50% ukupnih troškova poslovanja zrakoplovnih kompanija, a nagli rast cijena doveo je do povećanja cijena avionskih karata za 24% u odnosu na prethodnu godinu. Neke europske aviokompanije već su uvele dodatne naknade, npr. Air France-KLM 100 eura za međukontinentalne letove, dok su druge najavile smanjenje broja letova (Lufthansa ukida 20.000 kratkih letova, Scandinavian Airlines otkazuje 1.000 letova. Niskotarifni prijevoznici traže državnu pomoć zbog povećanih troškova, a pojedini su već obustavili poslovanje.
2.2. Dostupnost letova i dolasci s dalekih tržišta
Poremećaji u zračnom prometu posebno pogađaju dolaske turista iz dalekih zemalja (Kina, Japan, Koreja, SAD), koji su često koristili čvorišta poput Dubaija i Dohe za presjedanje prema Europi i Hrvatskoj. Zbog blokade tih ruta i smanjenja kapaciteta, bilježe se otkazivanja bukinga s tih tržišta, ali njihov udio u ukupnom prometu nije presudan za hrvatski turizam. S druge strane, Hrvatska ulaže u jačanje zračne povezanosti s ključnim tržištima, najavljena je nova direktna linija New York–Split, a intenzivirani su pregovori o uvođenju direktnih letova s Kinom, što bi dugoročno moglo povećati otpornost na regionalne poremećaje.
3. Utjecaj rasta cijena energenata na dolaske automobilima i auto destinacije
3.1. Hrvatska kao autodestinacija i cijene goriva
Hrvatska je tradicionalno auto destinacija za goste iz srednje Europe (Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska), a cijena goriva izravno utječe na posjećenost destinacije. Vlada RH ograničava cijene naftnih derivata kako bi zadržala konkurentnost i spriječila pad dolazaka automobilom. Unatoč rastu cijena goriva, turistička dostupnost automobilom i osjećaj sigurnosti ostaju ključni aduti Hrvatske u odnosu na konkurenciju, osobito u razdobljima geopolitičke nesigurnosti.
3.2. Troškovi cestovnog prijevoza i logistike
Rast cijena goriva povećava troškove prijevoza za goste, ali i za turističke kompanije, prijevoznike i opskrbne lance. Cestarine, parkiranje i najam automobila također bilježe blagi rast, što utječe na ukupni budžet turista i profitabilnost poslovanja.
4. Povećanje troškova poslovanja u turizmu: energija, rad, hrana, logistika
4.1. Troškovi energije i inflacija
Troškovi energije (struja, plin, gorivo) u 2026. rastu brže od opće inflacije, s godišnjim stopama rasta od 4 do 10% u pojedinim segmentima. Hoteli i restorani suočeni su s većim troškovima grijanja, hlađenja i logistike, što se prelijeva na cijene usluga i smanjuje
profitabilnost.
4.2. Troškovi rada i radna snaga
Rast plaća u turizmu je kontinuiran, ali ne prati uvijek rast troškova života. Prosječna neto plaća u sektoru približila se 1.500 eura, no manjak domaće radne snage prisiljava poslodavce na uvoz radnika iz Filipina, Nepala, Indije i regije. U 2026. procjenjuje se potreba za dodatnih 5.000 sezonaca, a trošak zapošljavanja stranih radnika često premašuje trošak domaćih, zbog smještaja, dozvola i logistike.
4.3. Troškovi hrane i opskrbni lanci
Cijene hrane u Hrvatskoj rastu dvostruko brže nego u eurozoni, s godišnjom stopom od 4,1%. Ovisnost o uvozu hrane i poremećaji u globalnim opskrbnim lancima dodatno povećavaju troškove za ugostitelje i hotele, a poskupljenja se prenose na krajnje potrošače.
4.4. Logistika i lanac nabave
Rast cijena goriva i poremećaji u transportu povećavaju troškove logistike, posebno za opskrbu otoka i udaljenih destinacija. Povećani troškovi prijevoza i skladištenja utječu na cijene hrane, pića i repromaterijala u turizmu.
5. Vladine i EU mjere za ublažavanje energetske krize i osiguranje zaliha
5.1. Vladine intervencije i regulacija cijena
Vlada RH je uvela uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, ograničavajući cijene benzina, dizela i plina kako bi zaštitila standard građana i konkurentnost turizma. Ove mjere se revidiraju svakih 14 dana, a premije i trošarine su pod državnom kontrolom izvan autocesta.
5.2. EU koordinacija i strateške rezerve
Europska komisija pokrenula je plan AccelerateEU za praćenje zaliha kerozina i koordinaciju opskrbe zrakoplovnih kompanija i zračnih luka. EU potiče zajedničku nabavu energenata, povećanje strateških rezervi i privremeno ublažavanje ekoloških i fiskalnih obveza za avioprijevoznike.
5.3. Infrastruktura i energetska sigurnost
LNG terminal na Krku i JANAF naftovod osiguravaju diverzifikaciju izvora i povećavaju otpornost Hrvatske na globalne šokove. U 2026. završava se proširenje kapaciteta LNG terminala i plinovodne mreže, čime se dodatno jača sigurnost opskrbe i mogućnost izvoza plina prema srednjoj Europi
6. Konkurentnost Hrvatske u odnosu na druge mediteranske destinacije
6.1. Cjenovna konkurentnost i percepcija vrijednosti
Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle su brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama (Grčka, Španjolska, Turska), što je dovelo do gubitka cjenovne prednosti.
Premijer Plenković i ministar turizma Glavina upozoravaju da je cjenovna razumnost ključna za opstanak rasta i održavanje konkurentnosti. Analize pokazuju da su cijene smještaja, hrane i usluga u Hrvatskoj dosegle ili premašile razinu Grčke i Španjolske, dok
konkurencija reagira smanjenjem marži i poboljšanjem omjera cijene i kvalitete.
6.2. Kvaliteta, sigurnost i iskustvena ponuda
Hrvatska i dalje ima prednosti u percepciji sigurnosti, blizini emitivnim tržištima i kvaliteti prirodnog okoliša. Međunarodne nagrade i priznanja potvrđuju poziciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne destinacije, ali gosti sve više očekuju autentična iskustva i održivu ponudu.
6.3. Prilike i rizici u kontekstu regionalne nestabilnosti
Destabilizacija istočnog Mediterana (Turska, Cipar, Izrael) i preusmjeravanje potražnje prema sigurnijim europskim destinacijama otvara priliku za Hrvatsku, ali samo uz održavanje konkurentnih cijena i visoke kvalitete usluge.
7. Promjene u potražnji i ponašanju turista: last-minute, osjetljivost na cijene, sigurnost
7.1. Last-minute buking i sklonost odgađanju odluka
Zbog opće nesigurnosti i inflacije, gosti sve češće odgađaju odluku o putovanju do posljednjeg trenutka, što povećava udio last-minute rezervacija. Prema anketama, 64% hotelskih objekata očekuje izraženiji trend last-minute bukinga u odnosu na prošlu godinu.
7.2. Osjetljivost na cijene i vrijednost za novac
Gosti su sve osjetljiviji na cijene i pažljivo uspoređuju omjer cijene i kvalitete između destinacija. U slučaju previsokih cijena ili slabije kvalitete, postoji rizik od preusmjeravanja potražnje prema konkurentskim destinacijama.
7.3. Sigurnost kao ključni faktor
Percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije ostaje snažan adut, osobito za goste iz srednje Europe koji mogu automobilom brzo doći i vratiti se kući u slučaju problema.
Sigurnost i stabilnost postaju važniji od same cijene u razdobljima geopolitičkih napetosti.
8. Utjecaj na cijene smještaja, avionskog i cestovnog prijevoza te ugostiteljskih usluga
8.1. Cijene smještaja
Većina hotelskih objekata planira rast prosječne dnevne cijene smještaja (ADR - Average Daily Rate ) između 3–6% u odnosu na prošlu godinu, što je u skladu s procijenjenomstopom inflacije. Najpozitivniji trendovi bilježe se u segmentu 4* i 5* hotela, te kampova, dok privatni smještaj bilježi veći pritisak konkurencije i osjetljivost na cijene.
8.2. Cijene avionskog i cestovnog prijevoza
Cijene avionskih karata porasle su za 24% u odnosu na prethodnu godinu, a dodatne naknade i smanjenje broja letova dodatno ograničavaju dostupnost. Cijene goriva za automobile i autobuse rastu, ali su pod državnom kontrolom, što donekle ublažava udar na goste i prijevoznike. Otegotna oklonost turistima iz inozemstva je cijena goriva u dolasku i odlasku kroz druge države.
8.3. Cijene ugostiteljskih usluga
Cijene hrane i pića u restoranima, prema podacima DZS, iz veljače 26. na godišnjoj razini porasle su za 6,3% dok su troškovi repromaterijala i logistike znatno viši zbog rasta cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu. Usluge u restoranima i kafićima postaju skuplje, a gosti sve češće biraju povoljnije opcije ili pripremaju obroke u smještaju. Hrana i bezalkoholna pića (trgovina): Cijene su u veljači 2026. zabilježile porast od 2,9% na godišnjoj razini, ali realno je očekivati daljnji porast.
9. Financijski učinci za sektor: prihodi od turizma, profitabilnost i investicije
9.1. Prihodi od turizma
Prema podacima Hrvatske narodne banke, prihodi od stranih turista u 2025. iznosili su 15,3 milijarde eura, uz rast od 2% u odnosu na prethodnu godinu. U 2026. očekuje se stabilizacija prihoda, uz blagi rast do 3% u optimističnom scenariju.
9.2. Profitabilnost i investicijski potencijal
Rast troškova već treću godinu zaredom premašuje rast prihoda, što smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora. Većina kompanija planira investicije na razini prethodnih godina, s naglaskom na rekonstrukciju smještajnih jedinica i projekte održivosti i energetske učinkovitosti.
9.3. Izvori financiranja i prepreke
Najatraktivniji izvor financiranja su krediti HBOR-a za energetsku učinkovitost, uz mogućnost otpisa dijela glavnice do 50% nakon ostvarenih ušteda. Glavne prepreke povećanju investicija su regulacija, spori urbanistički procesi, profitabilnost projekata i dostupnost kvalificirane radne snage.
10. Infrastruktura i energetska sigurnost: LNG terminal Krk, JANAF, rafinerije i skladišta
10.1. LNG terminal Krk
LNG terminal na Krku, uz proširenje kapaciteta i izgradnju novih plinovoda, omogućuje diverzifikaciju izvora plina i povećava otpornost Hrvatske i regije na globalne šokove. U 2026. završava se prva faza proširenja, a cilj je udvostručiti kapacitet na 6,1 milijardu kubika godišnje.
10.2. JANAF i skladišta
JANAF naftovod i skladišta nafte i plina osiguravaju strateške rezerve i omogućuju fleksibilnost u nabavi energenata iz različitih izvora. Ova infrastruktura ključna je za stabilnost opskrbe i ublažavanje šokova na tržištu.
11. Scenariji rizika: kratkoročni šokovi vs dugoročne posljedice
11.1. Kratkoročni šokovi
Kratkoročno, najveći rizici su nastavak rata u Iranu, daljnji rast cijena energenata, poremećaji u opskrbi i moguća nestašica kerozina za zračni promet. Ovi šokovi mogu dovesti do otkazivanja letova, smanjenja dostupnosti i rasta cijena, što bi pogodilo dolaske s dalekih tržišta i smanjilo ukupnu potražnju.
11.2. Dugoročne posljedice
Dugoročno, prijeti erozija cjenovne konkurentnosti, smanjenje investicijskog potencijala i povećanje ovisnosti o uvozu radne snage i hrane. Održivi razvoj i energetska tranzicija postaju nužnost za očuvanje konkurentnosti i otpornosti sektora.
12. Održivost i energetska tranzicija u turističkom sektoru
12.1. EU strategija i nacionalne politike
Europska unija usvaja strategiju za održivi turizam, s ciljem uravnoteženog razvoja, smanjenja pritiska na žarišne točke i poticanja održivih praksi u destinacijama. Hrvatska implementira nacionalnu strategiju održivog razvoja turizma, s naglaskom na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i smanjenje otpada.
12.2. Primjeri dobre prakse
Nagrađeni projekti poput hotela Materra i Valamar Amicor Green Resorta pokazuju da je moguće ostvariti visoke standarde održivosti kroz korištenje solarne energije, geotermalnih izvora i lokalnih materijala. Valamar koristi 100% zelenu energiju, smanjuje emisije CO2 i potiče lokalnu nabavu hrane.
12.3. Financiranje i poticaji
Programi HBOR-a i EU fondova omogućuju poduzetnicima ulaganja u energetsku učinkovitost, uz mogućnost otpisa dijela glavnice kredita. Dani OIE 2026. u Opatiji okupljaju ključne dionike za ubrzanje zelene tranzicije i povezivanje turizma s obnovljivim izvorima energije.
13. Politike cijena i revenue management u uvjetima energetske krize
13.1. Dinamičko određivanje cijena
Hoteli i turističke kompanije sve više koriste dinamičko određivanje cijena (dynamic pricing), prilagođavajući tarife u stvarnom vremenu ovisno o potražnji, konkurenciji i tržišnim uvjetima. Ova strategija omogućuje optimizaciju prihoda, ali zahtijeva sofisticirane sustave i stalno praćenje tržišta.
13.2. Upravljanje prihodima i kanali prodaje
Primjena revenue management sustava i channel managera omogućuje brzu prilagodbu cijena na različitim prodajnim kanalima, što je ključno u uvjetima neizvjesnosti i last-minute bukinga. Segmentacija gostiju i personalizacija ponude postaju standard za očuvanje konkurentnosti.
14. Komunikacija, percepcija sigurnosti i krizni PR za destinaciju
14.1. Krizna komunikacija i upravljanje percepcijom
Turističke agencije i destinacije moraju pažljivo komunicirati sigurnost i stabilnost, izbjegavajući alarmantne poruke koje bi mogle izazvati paniku ili pad povjerenja kod gostiju. EU i nacionalne institucije naglašavaju važnost koordinirane komunikacije i transparentnosti u kriznim situacijama.
4.2. Digitalni kanali i online prisutnost
Online komunikacija i digitalni kanali postaju dominantni u odnosu s gostima, osobito u kriznim vremenima. Brza i transparentna informacija o sigurnosti, dostupnosti i mjerama zaštite ključna je za održavanje povjerenja i poticanje bukinga.
15. Utjecaj na kruzing i pomorski promet te troškove plovidbe
15.1. Kružna putovanja i nautički turizam
Kružna putovanja i nautički turizam bilježe stabilan rast, ali su izloženi rizicima rasta cijena goriva i poremećaja u opskrbi. Troškovi plovidbe rastu zbog skupljeg goriva, što može utjecati na cijene aranžmana i profitabilnost operatera.
15.2. Luke - infrastruktura i logistika
Modernizacija luka i ulaganja u infrastrukturu ključni su za održavanje konkurentnosti u segmentu kruzinga i nautičkog turizma. Luka Rijeka i druge jadranske luke ulažu u digitalizaciju i zelene tehnologije kako bi smanjile emisije i troškove.
16. Opskrbni lanci i nabava za ugostiteljstvo: troškovi i ranjivosti
16.1. Ovisnost o uvozu i volatilnost cijena
Hrvatska nije samodostatna u većini prehrambenih proizvoda, a ovisnost o uvozu čini sektor ranjivim na globalne šokove i poremećaje u opskrbi. Cijene hrane i repromaterijala rastu zbog skupljih energenata, logistike i poremećaja u lancima nabave.
16.2. Mjere za jačanje otpornosti
Ministarstvo poljoprivrede najavljuje mjere za povećanje prehrambenih kapaciteta i poticanje domaće proizvodnje, ali prijelaz iz uvozne u izvoznu zonu zahtijeva značajna ulaganja i velik protok vremena.
17. Radna snaga u turizmu: dostupnost, plaće i uvoz radnika
17.1. Kronični manjak radne snage
Unatoč rastu plaća i osiguranom smještaju, domaći bazen radne snage ostaje nedovoljan za potrebe sektora, što prisiljava poslodavce na uvoz radnika iz trećih zemalja. U 2026. procjenjuje se potreba za dodatnih 5.000 sezonaca, a najtraženiji su konobari, kuhari i čistači.
17.2. Uvjeti rada i konkurencija za radnike
Austrija i Njemačka nude znatno više plaće i bolje uvjete, što privlači najkvalitetniji kadar iz Hrvatske i regije. Razlika između minimalne plaće i primanja visokokvalificiranih radnika smanjuje se, što stvara nezadovoljstvo i prijeti daljnjem odljevu domaće radne snage.
18. Financiranje i poticaji za energetsku učinkovitost i održivost u turizmu
18.1. HBOR krediti i EU fondovi
HBOR je predstavio program kredita za energetsku učinkovitost poduzetnika vrijedan 250 milijuna eura, s mogućnošću otpisa do 50% glavnice nakon ostvarenih ušteda energije.
EU programi i fondovi (IEE, ELENA, EEEF, JASPERS, JEREMIE, JESSICA) omogućuju financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u turizmu.
18.2. Nacionalni i lokalni poticaji
Lokalne vlasti i nacionalne institucije potiču ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne mreže i digitalna rješenja, s ciljem smanjenja troškova i povećanja otpornosti sektora.
19. Benchmarking i najbolje prakse drugih mediteranskih destinacija
19.1. Prilagodba konkurencije
Španjolska, Grčka i Turska reagiraju na krizu smanjenjem marži, poboljšanjem omjera cijene i kvalitete te ulaganjem u održivost i digitalizaciju. Destinacije koje nude autentična iskustva uz konkurentne cijene ostvaruju prednost na tržištu.
19.2. Održivi razvoj i digitalna transformacija
Najuspješnije destinacije implementiraju održive prakse, digitalnu transformaciju i aktivno upravljanje destinacijom, što im omogućuje bržu prilagodbu promjenama i očuvanje konkurentnosti
Tablica: Glavni utjecaji rata u Iranu i rasta cijene energenata na hrvatski turizam
Izuzetno je važno detaljno analizirati svaki od navedenih utjecaja. Rast cijena energenata izravno povećava troškove poslovanja u svim segmentima turizma – od smještaja i prijevoza do ugostiteljstva i logistike.
Ovaj pritisak na troškove smanjuje profitabilnost i ograničava prostor za investicije, osobito u održivost i energetsku učinkovitost. Istovremeno, potražnja postaje volatilnija, s izraženim trendom last-minute rezervacija i povećanom osjetljivošću na cijene, dok sigurnost destinacije ostaje ključni faktor u odabiru Hrvatske u odnosu na konkurenciju. Konkurentske destinacije brzo reagiraju smanjenjem marži i poboljšanjem kvalitete, što dodatno pojačava pritisak na hrvatski sektor da inovira i ulaže u održivost.
Zaključak:
Preporuke i perspektive za hrvatski turizam
Hrvatski turizam u 2026. ulazi u razdoblje stabilizacije, ali i povećanih izazova zbog geopolitičke nestabilnosti i rasta cijena energenata. Ključni prioriteti za sektor su:
- Očuvanje cjenovne konkurentnosti kroz pametno formiranje cijena, optimizaciju troškova i ulaganja u kvalitetu usluge.
- Ubrzanje energetske tranzicije i ulaganja u obnovljive izvore energije, uz korištenje dostupnih EU fondova i nacionalnih poticaja.
- Jačanje otpornosti opskrbnih lanaca i poticanje domaće proizvodnje hrane kako bi se smanjila ranjivost na globalne šokove. Privlačenje i zadržavanje kvalificirane radne snage kroz bolje uvjete rada, pravednije platne razrede i porezne olakšice.
- Digitalna transformacija i revenue management kao alati za optimizaciju prihoda i prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima.
- Aktivno upravljanje destinacijom i implementacija održivih praksi, uz uključivanje lokalne zajednice i očuvanje autentičnosti.
Dugoročno, održivost i inovacija bit će ključni za očuvanje konkurentnosti i otpornosti hrvatskog turizma. Ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i digitalizaciju poslovanja omogućit će sektoru da se prilagodi novim izazovima i iskoristi prilike koje donosi promjena globalnih trendova.
Samo kroz integrirani pristup i suradnju svih dionika moguće je osigurati stabilan i održiv razvoj turizma u Hrvatskoj u godinama koje dolaze.
Analiza je rađena na osnovu dostupnih podataka, zaključno s 05.05.2026.
Autor: Spectator (podaci poznati redakciji)